Samo 60 kilometara od Berlina nalazi se veštačko tropsko odmaralište "Tropical Islands", dom najveće tropske šume u Evropi, kompletno tropsko selo sa autentičnim kućama, radnjama i restoranima, plažama sa belim peskom i lagunom, kao i tropskim morem.Ovaj ogromni prostor liči na masivni avio-hangar, sastavljan iz delova. Zauzima provršinu od 66.000 kvadratnih metara. U izgradnju je utrošeno neverovatnih 14.000 tona čelika, koliko je potrebno za izgradnju osam fudbalskih stadiona. Sa svojih 5,5 miliona metara kubnih, to je jedna od najvećih građevina na zemlji po obimu, i najveća hala bez potpornih stubova.
U unutrašnjosti ove građevine nalazi se i najveća svetska zatvorena "mini prašuma" sa 30.000 biljnih vrsta. Tropsko odmaralište u srcu Evrope interesantno je i zbog toga što ima čak i biljke mesožderke, drveće banane, žbunove kafe, lijane iz džungle, kao i niz drugih egzotičnih biljaka. Gosti mogu da uživaju na 200 metara dugoj plaži, plivaju u veštačkom moru, a sve to na prijatnih 26 stepeni Celzijusa tokom cele godine. Mini tropsko more obloženo je peščanom plažom i prošarano tropskim ostrvima, na kojima se nalaze živopisne kolibe. Kompleks je otvoren 365 dana godišnje, 24 sata dnevno. Pored navedenog sadržaja ima i bazen dovoljno velik da primi i do 8.000 posetilaca, kao i tobogan, teren za mini-golf, restorane u kojima se služe gurmanska jela, razne barove i drugo.
U unutrašnjosti ove građevine nalazi se i najveća svetska zatvorena "mini prašuma" sa 30.000 biljnih vrsta. Tropsko odmaralište u srcu Evrope interesantno je i zbog toga što ima čak i biljke mesožderke, drveće banane, žbunove kafe, lijane iz džungle, kao i niz drugih egzotičnih biljaka. Gosti mogu da uživaju na 200 metara dugoj plaži, plivaju u veštačkom moru, a sve to na prijatnih 26 stepeni Celzijusa tokom cele godine. Mini tropsko more obloženo je peščanom plažom i prošarano tropskim ostrvima, na kojima se nalaze živopisne kolibe. Kompleks je otvoren 365 dana godišnje, 24 sata dnevno. Pored navedenog sadržaja ima i bazen dovoljno velik da primi i do 8.000 posetilaca, kao i tobogan, teren za mini-golf, restorane u kojima se služe gurmanska jela, razne barove i drugo.
Brandenburška kapija (nem. Brandenburger Tor) je trijumfalna kapija, simbol Berlina – glavnog grada Nemačke. Smeštena je na Pariskom trgu i jedina je preostala kapija od serije izgrađenih kapija – ulaza u Berlin. S jedne strane od nje ka severu nalazi se Rajhstag, a s druge strane od nje prema jugu stoji memorijalni centar Evrope posvećen ubijenim Jevrejima. Kapija je spojena sa monumentalnom obonovljenom ulicom Unter den Linden koja vodi direktno do kraljevske rezidencije. Naredbu da se kapija izgradi, izdao je Fridrih Vilhelm II u znak mira, a gradio ju je Karl Gotard Langans od 1788-1791.Brandenburška kapija se sastoji od 12 grčkih stubova izgrađanih u dorskom stilu, sa po 6 na obe strane. Na kapiji stoji kuadrija, koju čine bogovi mira, koji voze kočiju sa četiri konja. Kapija je visoka 26 m, 65,5 m dugačka i 11 m široka.Pravljena je po uzoru na atinsku kapiju Propileu na Akropolisu. Berlin je poznat po svojoj klasičnoj arhitekturi. Brandenburška kapija je prva grčka neoklasična građevina.
Berlinski zid (nem. Berliner Mauer), prvobitno izgrađen 1961, a srušen u nedeljama nakon 9. novembra 1989, je bio najpoznatiji deo Istočnonemačkog pograničnog sistema i simbol Hladnog rata. Bio je deo Gvozdene zavese.Ideju o izgradnji zida donela je istočnonemačka vlada Valtera Ulbrihta i odobrio sovjetski vođa Nikita Hruščov. Zid je bio duga barijera između Zapadnog Berlina (koji je pripadao Saveznoj Republici Nemačkoj) i Demokratske Republike Nemačke (koja je često nazivana Istočna Nemačka), koji je čvrsto zatvorio granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina u periodu od 28 godina. Zid je sagrađen sa namerom da se zaustavi odliv radnika i ekonomski bilans koji je bio povezan sa dnevnom migracijom velikog broja profesionalnih i kvalifikovanih radnika između Istočnog i Zapadnog Berlina, i bekstva koja su imala političke i ekonomske posledice po Istočni blok. On je efikasno smanjio emigraciju sa 2,5 miliona između 1949. i 1962. na 5.000 između 1962. i 1989. godine.Ipak, podizanje zida je bila propagandna katastrofa za Istočnu Nemačku i ceo Istočni blok. On je postao ključni simbol onoga što su zapadne sile smatrale komunističkom tiranijom, naročito nakon ubijanja potencijalnih begunaca. Politička liberalizacija kasnih osamdesetih, povezana sa padom Sovjetskog Saveza, je dovela do slobodnijih pograničnih ograničenja u Istočnoj Nemačkoj, koja je kulminirala masovnim demonstracijama i padom istočnonemačke vlade. Kada je 9. novembra emitovano vladino saopštenje da će prelazak biti dopušten, mase Istočnih Nemaca se približilo i zatim i prešlo zid, a njima se približio veliki broj Zapadnih Nemaca u slavljeničkoj atmosferi. Zid je kasnije uništila euforična masa u periodu nakon nekoliko nedelja, a njegov pad je bio prvi korak ka ujedinjenju Nemačke, koje je zvanično završeno 3. oktobra 1990. godine.